RASVJETA ZA URED
Je li 500 lx zaista dovoljno?

Broj od 500 lx često se pojavljuje kao glavni cilj pri planiranju rasvjete za ured. Kada mjerenje na radnom stolu pokaže tu vrijednost, lako je zaključiti da je zadatak riješen. Međutim, jednaka količina svjetla ne znači nužno i jednaku kvalitetu svjetla.

Dva ureda mogu imati prosječnih 500 lx na radnoj površini, a pružati sasvim različit doživljaj. U jednom će se moći ugodno raditi satima, dok će u drugom refleksije na zaslonima, prejaki kontrasti ili loš položaj svjetiljki brzo izazvati nelagodu. Zato 500 lx treba promatrati kao važan projektni podatak, ali ne i kao konačnu potvrdu da je rasvjeta dobra.

Što zapravo znači 500 lx u uredu?

Lux, odnosno luks, mjerna je jedinica osvijetljenosti. Pokazuje koliko svjetlosnog toka pada na određenu površinu. Kada govorimo o 500 lx u uredu, najčešće mislimo na održavanu prosječnu osvijetljenost područja na kojem se obavlja vizualni zadatak, primjerice čitanje, pisanje ili rad na računalu.

Norma HRN EN 12464-1:2021 definira zahtjeve za rasvjetu unutrašnjih radnih prostora s obzirom na vizualnu udobnost i učinkovitost. Za mnoge uobičajene uredske zadatke 500 lx služi kao referentna vrijednost, ali norma ne promatra samo količinu svjetla. U obzir ulaze i njegova ravnomjernost, ograničenje odsjaja, prikaz boja te neposredno okruženje radnog zadatka.

Važno je i gdje se vrijednost mjeri. Petsto luksa na praznom stolu ne govori automatski koliko svjetla osoba prima u vidnom polju, kako izgleda prostor oko zaslona ni hoće li se na sjajnoj površini pojaviti neugodna refleksija.

Je li više svjetla uvijek bolje?

Ne nužno. U istraživanju preferirane osvijetljenosti uredskog prostora ispitanici su bili izloženi razinama od 75, 300, 500, 750 i 1200 lx. Najbolje rezultate kognitivnih zadataka ostvarili su pri 500 i 750 lx, dok je 500 lx subjektivno ocijenjeno kao najugodnije tijekom faze odmora. Povećanje na 1200 lx nije donijelo daljnje poboljšanje rezultata.

To ipak ne znači da je pronađena formula koja vrijedi za svaki ured. Istraživanje je provedeno u kontroliranoj prostoriji na 28 mlađih ispitanika, uz umjetnu rasvjetu i bez stvarnih uvjeta otvorenog ureda. Autori sami navode da na potrebe korisnika utječu vrsta zadatka, dob, dnevno svjetlo, ravnomjernost i odsjaj.

Koristan zaključak zato nije da svaki ured treba imati točno 500 ili 750 lx. Važnije je prepoznati da povećavanje osvijetljenosti nakon određene razine može donijeti sve manju korist, dok neriješeni problemi kvalitete svjetla ostaju.

Kvalitetna rasvjeta za ured ne stane u jednu brojku

Pri usporedbi rasvjetnih rješenja potrebno je istodobno promatrati nekoliko svojstava.

Tablica pokazuje zašto projekt ne bi trebalo ocjenjivati samo prema jednoj stavci tehničke dokumentacije. Čak ni dvije svjetiljke s jednakim brojem lumena, istom temperaturom boje i sličnim CRI-jem ne moraju u prostoru dati jednak rezultat.

Odsjaj se ne rješava smanjivanjem svjetla naslijepo

Neugoda često nije posljedica toga što u uredu ima previše svjetla, nego toga što se vrlo svijetao izvor nalazi u pogrešnom dijelu vidnog polja. Problem mogu biti i refleksije na zaslonima, staklenim pregradama ili sjajnim stolovima.

Zato se odsjaj rješava kombinacijom pravilnog položaja i optike svjetiljke, njezine svjetleće površine, kuta gledanja te rasporeda radnih mjesta. Jednostavno prigušivanje cijelog prostora može ukloniti dio nelagode, ali istodobno ostaviti premalo svjetla za rad.

Ravnomjernost nije isto što i potpuno jednoličan prostor

Radna površina ne bi trebala imati nagle prijelaze između vrlo svijetlih i tamnih dijelova jer se oko mora stalno prilagođavati. Ipak, ured ne mora izgledati poput jednolično osvijetljene kutije.

Dobra rasvjeta za ured može kombinirati:

• ravnomjerno funkcionalno svjetlo na radnim mjestima
• ugodnu vertikalnu osvijetljenost lica i zidova
• mekše svjetlo u zonama odmora i neformalnih sastanaka
• akcentno ili dekorativno svjetlo koje prostoru daje identitet
• upravljanje rasvjetom prema dostupnom dnevnom svjetlu i načinu korištenja prostora.

Takav slojevit pristup omogućuje da ured zadovolji tehničke zahtjeve, ali i da ne djeluje hladno i bezlično.

Zašto temperatura boje nije cijela priča o budnosti

Često se pojednostavljeno tvrdi da hladnije svjetlo uvijek povećava koncentraciju, a toplije uvijek opušta. Stvarni odgovor ovisi o dobu dana, prethodnoj izloženosti svjetlu, trajanju izlaganja, intenzitetu i spektralnom sastavu izvora.

Pregledi istraživanja dnevnog izlaganja svjetlu pokazuju da rezultati nisu potpuno jednoznačni, osobito kada se subjektivni osjećaj budnosti usporedi s objektivnim fiziološkim pokazateljima. Temperatura boje zato može biti koristan opis izgleda svjetla, ali nije dovoljna za predviđanje njegova biološkog učinka. Dva izvora označena s 4000 K mogu imati različit spektar, baš kao što dvije žarulje označene s 3000 K ne moraju jednako prikazivati materijale i boje.

Umjesto automatskog odabira što hladnijeg svjetla, potrebno je gledati cjelinu: vrstu posla, vrijeme korištenja, prisutnost dnevnog svjetla, završne obrade interijera i potrebe ljudi koji u njemu borave.

Kontrolni popis prije prihvaćanja projekta uredske rasvjete

Prije nego što zaključimo da je rasvjeta riješena zato što proračun pokazuje 500 lx, vrijedi provjeriti sljedeće:

1. Je li potrebna osvijetljenost postignuta na stvarnoj radnoj površini i za konkretan zadatak?
2. Postoje li velike razlike u svjetlini između stola, zaslona i pozadine?
3. Vide li korisnici izravno vrlo svijetle izvore iz svojih uobičajenih položaja?
4. Pojavljuju li se refleksije na monitorima, staklu ili sjajnom namještaju?
5. Izgledaju li koža, drvo, tekstil i druge važne površine prirodno?
6. Može li se rasvjeta prilagoditi dnevnom svjetlu, različitim zadacima i korisnicima?
7. Jesu li radne, komunikacijske i odmorišne zone osvijetljene prema svojoj namjeni?
8. Kako će se rezultat promijeniti nakon starenja izvora, zaprljanja i buduće zamjene opreme?

Odgovori na ova pitanja često otkrivaju više od same maksimalne ili prosječne vrijednosti izmjerene luksmetrom.

Cilj nije više svjetla, nego bolje svjetlo

Petsto luksa nije čarobna granica nakon koje svaki ured postaje ugodan i produktivan. To je važna referentna vrijednost koju treba povezati s vrstom zadatka, korisnicima i svim ostalim svojstvima svjetlosnog okruženja.

Kvalitetna rasvjeta za ured nastaje kada tehničko i dekorativno svjetlo rade zajedno: radna mjesta imaju potrebnu vidljivost, odsjaj je pod kontrolom, boje i materijali izgledaju uvjerljivo, a prostor zadržava karakter. Upravo u tom prijelazu od ispunjavanja brojke do oblikovanja cjelovitog doživljaja počinje ozbiljno projektiranje rasvjete.