Ako je proteklo desetljeće u rasvjeti bilo obilježeno pitanjem „koliko lumena“, onda je 2026. godina bez sumnje trenutak u kojem se pitamo „što to svjetlo govori o prostoru i čovjeku u njemu“.
Gae Aulenti (1927.–2012.) bila je jedna od najsvestranijih i najutjecajnijih figura talijanskog dizajna 20. stoljeća. Arhitektica, scenografkinja i dizajnerica rasvjete, diplomirala je na Politecnico di Milano u poslijeratnom razdoblju kada su se obnavljali gradovi, ali i ideje.
Na ovogodišnjoj Ambienti 2025, najvećem regionalnom sajmu namještaja, dizajna interijera i prateće industrije, tvrtka Corda Lighting zabilježila je iznimno uspješan nastup. Sajam je održan od 9. do 13. listopada na Zagrebačkom velesajmu i okupio više od 200 izlagača iz 21 zemlje. U takvoj konkurenciji, Corda je privukla pažnju posjetitelja
U interijerima se kupaonica često percipira kao tehnički prostor, a ne kao ambijent koji traži promišljeni dizajn. Međutim, rasvjeta za kupaonicu itekako utječe na doživljaj prostora, njegovu funkcionalnost i sigurnost.
Kada se spomenu Tiffany lampe, većini će na pamet pasti ime Louisa Comforta Tiffanyja, sina slavnog draguljara i pionira umjetničkog stakla. Njegove raskošne svjetiljke od višebojnog vitraja postale su simbol američkog art nouveaua i nezaobilazan element svjetske povijesti dizajna.
U povijesti dizajna 20. stoljeća malo je imena koja izazivaju jednaku dozu fascinacije i podijeljenih mišljenja kao Ettore Sottsass (1917. – 2007.). Rođen u Innsbrucku, odrastao u Torinu, a karijeru gradio ponajprije u Milanu, Sottsass je bio figura koja je stalno balansirala između arhitekture, industrijskog dizajna i umjetničkog eksperimenta.
Dnevni boravak je prostor gdje se isprepliću odmor, druženje i razne aktivnosti. Zbog toga rasvjeta za dnevni boravak mora biti slojevita i promišljena. Jedna stropna svjetiljka rijetko može zadovoljiti sve potrebe – od opće vidljivosti, preko intimne atmosfere, do usmjerenog svjetla za čitanje. Loše planirana rasvjeta stvara sjene i čini prostor monotonom, dok dobro složen sustav izvora svjetla ističe funkcionalnost i daje prostoru toplinu.
Zagreb je dugo vremena odolijevao uvođenju električne javne rasvjete. Iako su građani još 1877. godine prvi put svjedočili električnoj svjetiljci na uglu Gundulićeve i Ilice, tadašnje gradske vlasti nastavile su vjerovati plinskim lampama. Unatoč savjetima i vizionarskim prijedlozima Nikole Tesle, koji je 1892. predlagao elektrifikaciju grada i gradnju hidrocentrale, interesna povezanost s plinarom i troškovi novih sustava usporavali su promjene.
Kada govorimo o ikonama koje su utjecale na dizajn rasvjete 20. stoljeća, ime Sergea Mouillea nezaobilazno je. Ovaj francuski kipar i dizajner metalnih svjetiljki stvorio je kolekciju koja i danas oblikuje prostor jednako snažno kao i svjetlost koju emitira.