Nikola Tesla i njegovo svjetlo budućnosti

Kada govorimo o razvoju moderne rasvjete, teško je ne početi s pitanjem što bi bilo da je u „ratu struja“ pobijedio Edisonov istosmjerni (DC) sustav umjesto Tesline izmjenične struje (AC). Istosmjerna struja zahtijevala bi da se elektrana nalazi u neposrednoj blizini svake ulice, tvornice ili doma. Naime, ista ne podnosi prijenos na velike udaljenosti. To bi učinilo masovnu elektrifikaciju – i samim time rasvjetu – iznimno skupom. Uz to i logistički zahtjevnom i dostupnom samo u gusto naseljenim urbanim središtima.

Zahvaljujući Teslinoj izmjeničnoj struji, energija se može prenositi kilometrima daleko. Zbog toga je električna rasvjeta došla i u sela, kuće, tvornice, bolnice i škole.

Bežični prijenos i vizija svjetla bez granica

Nikola Tesla nije stao na distribuciji energije putem žica. Još krajem 19. stoljeća eksperimentirao je s bežičnim prijenosom električne energije putem elektromagnetskih valova. Tijekom demonstracija u svom laboratoriju uspijevao je osvijetliti fluorescentne cijevi bez ikakvog fizičkog priključka. Za ono doba (a za mnoge i danas, op.a.) bila je to čista znanstvena fantastika. Iako njegova ideja o globalnoj bežičnoj mreži za prijenos energije nije zaživjela zbog tehnoloških i ekonomskih ograničenja, današnji eksperimenti s bežičnim LED rasvjetnim sustavima, bežičnim punjačima i čak kvantnom energetikom zapravo idu tragom Teslina promišljanja.

Pionir energetske učinkovitosti prije svog vremena

U doba kada su svjetiljke trošile previše energije, a toplina je bila gotovo neizbježna nuspojava, Tesla je tražio načine kako da električna energija proizvede više svjetla s manje gubitaka. Njegovi eksperimenti s visokofrekventnim strujama, plinom ispunjenim cijevima i zračenjem visoke energije sugerirali su put prema rasvjeti koja je efikasnija i manje ovisna o izravnom sagorijevanju energije u toplinu. Danas, kada LED i OLED tehnologije dominiraju tržištem kao visoko učinkoviti izvori svjetla, teško je ne uočiti Teslinu anticipaciju tih načela.

Tehnički otac LED-a?

Iako nije izumio LED diode, Tesla je otvorio vrata razumijevanju svjetla kao posljedice interakcije energije i materije. Njegovi pokusi s plazmom i luminiscentnim cijevima stvarali su svjetlo bez klasičnog žarnog vlakna. Te ideje, iako tada još nerealizirane, kasnije su se nadogradile u razvoju LED i OLED rasvjete – tehnologije koja danas dominira u dizajnu, arhitekturi i svakodnevici zbog svoje kompaktnosti, trajnosti i minimalne potrošnje.

Zašto Teslina slava još uvijek ne sjaji punim sjajem?

Unatoč svemu, Nikola Tesla često je u sjeni popularnijih imena poput Edisona. Jedan od razloga leži u njegovom nedostatku interesa za komercijalizaciju izuma, ali i u njegovom karakteru – sklonosti samoći, ezoteričnim temama i predratnom idealizmu. Tesla je bio čovjek koji je izumima pristupao kao vizijama, a ne robom. No, u doba kada se ponovno traži ravnoteža između tehnologije i etike, prirode i napretka, njegovo nasljeđe dobiva na težini. U rasvjeti koju danas uzimamo zdravo za gotovo, svijetli njegova ideja o dostupnoj, čistoj i svima dostupnoj energiji.

Podsjetimo, Tesla je rođen je 10. srpnja 1856. godine u selu Smiljan, koje se tada nalazilo u Habsburškoj Monarhiji, a danas je u Republici Hrvatskoj, blizu Gospića. Kao mladi znanstvenik, završio je u SAD-u, gdje je u jednom trenutku i radio za Thomasa Edisona.